Panorama grada

Foto galerija

Arhiva vijesti

Raspored radionica

PON - (18.30  - 19.30)
Radionica informatike - LOGO

PON - (18.00 - 20.00)
Radionice Informatićkog kluba BIT

UTO - (18.30 - 19.30)
Radionica automatike - C++

SRI - (18.00 - 20.00)
Astronomi "Ivan Štefek"

ČET - (17.00 -19.00)
Radionica informatike PYTON

PET - (18.00 -20.00)
Radionica ROBOTIKE

SUB - SLOBODNO
Astrofotografija

U vrijeme kada je život bez mobilnog telefonskog uređaja mnogima teško zamisliv, fotoaparat koji je integriran u skoro sve uređaje, postao je alat kojime se služe svi. Fotografija je postala najnormalniji način komuniciranja među ljudima, a jednostavnost upravljanja, slanja, primanja i obrade fotografija i videozapisa omogućila je i onima koji nisu informatički obrazovani da se služe raznim aplikacijama, kojih je svakoga dana sve veći broj.

Unatoč svoj tehničkoj moći naših fotoaparata, za koje ni ne trebam naglašavati da su digitalni, bilo kakav pokušaj fotografiranja zvjezdanog neba, uglavnom će završiti slabim ili potpuno neuspješnim fotografijama. Razlog zbog čega nam se to događa leži u činjenici da su nam skoro uvijek postavke fotoaparata naštimane na automatsko fotografiranje, a to znači da fotoaparat sam „odlučuje“ kakvu će nam fotografiju načiniti. Kako je usmjeravanje objektiva fotoaparata prema tamnom nebu, skoro identično kao da smo mu zadali da u potpuno mračnoj sobi bez bljeskalice načini fotografiju, rezultat takvog fotografiranja nije teško naslutiti.

Da se razumijemo, ovdje neću govoriti o fotografiranju udaljenih nebeskih objekata niti galaksija gdje je neophodno imati i odličan teleskop, nego ću se isključivo zadržati na fotografiranju samo onoga što vidi naše oko. Isto tako, mobiteli i njihovi fotoaparati nisu namijenjeni za astrofotografiranje, tako da i njih možemo iz ovoga isključiti, makar u zadnje vrijeme je sve veći broj mobitela koji mogu napraviti solidne snimke, ali „iz ruke“. Za ozbiljniju fotografiju neophodan je stativ pomoću kojega se isključuje mogućnost trešnje fotoaparata. Canonov EOS 70D se pokazao kao sasvim solidan izbor fotoaparata kojim se mogu načiniti izvrsne fotografije.

Fotografija u digitalnim fotoaparatima nastaje na način da svjetlo koje prođe kroz objektiv, prilikom pada na senzor, pobudi fotoelemente na istom, te oni tada svjetlost pretvaraju u električne impulse, odnosno binarni zapis. Dakle, kao i sve ostalo u digitalnom svijetu i naše fotografije su samo skup jedinica i nula.

Prije nego se odlučimo provesti jedno večer ili noć sa svojim fotoaparatom pod vedrim nebom (najbolje bez mjesečine) potrebno je prilagoditi njegove postavke, koje prije svega trebaju biti  manualne. Preporuka je da kao format fotografija odaberemo RAW umjesto JEPEG jer je RAW sirova neobrađena fotografija, tj. ono što dođe iz vanjskog svijeta na senzor ostaje takvo kakvo jeste, dok JEPEG to dodatno prilagodi, obradi i ipak ponešto uništi. Smanjenje šuma (noise reduction) također je preporučljiv, makar za početnike nije odlučujući. Sve ostale postavke rade se na licu mjesta a to su:

- ISO osjetljivost predstavlja svojevrsno pojačalo svjetlosnog energetskog toka. Naime, količina svjetlosti koja uđe u objektiv fotoaparata često nije dovoljna da ostavi ikakav trag na fotografiji, zbog čega se povećanjem ISO osjetljivosti omogućava da i manje sjajne zvijezde ostave svoj trag na fotografijama. Niska ISO osjetljivost se uključuje u uvjetima kada nešto fotografiramo sa puno svjetlosti. Tada se najčešće koristi najmanja ISO osjetljivost koju fotoaparat ima, a to je 50 ili 100. Kako je kod astrofotografiranja jako malo svjetlosti koristimo ISO 1600, 3200, 6400, 12800 pa čak i 25600 ali do 3200 već nastaju izuzetno dobre fotografije.

- Balans bijele boje (WB) kod fotoaparata se mora zadati u skladu sa svjetlosnim uvjetima u kojima nastaju fotografije. Ljudsko oko se savršeno dobro prilagođava uvjetima iz kojih dobiva svjetlosne signale, ali fotoaparat traži da mu se i ta postavka podesi. Balans bijele boje može se u postavkama mijenjati na skali u kelvinima gdje svakoj svjetlosti pripada određeno zračenje tijela zagrijanih do određenih temperatura. Za astrofotografiju je potrebno koristiti WB od 3500 – 5000 K

- Ekspozicija ili ukupna količina svjetlosti koja pada na fotoosjetljivi sloj ili na fotoelement je još jedna važna postavka za dobiti kvalitetnu fotografiju objekata koji imaju slabiji sjaj. Određuje se pomoću otvora zaslona i brzine zatvarača. Maksimalnih 30 sekundi otvora zatvarača je rijetko potrebno koristiti, a kvalitetne fotografije nastaju i s puno manjom duljinom otvorene blende.

Svakako je potrebno naglasiti da su ISO, WB i ekspozicija postavke koje možemo lako mijenjati i raditi snimke sa različitim vrijednostima sve tri postavke i pri tome samostalno tražiti najbolju kombinaciju za svaku zasebnu situaciju.

Vrijedi napomenuti i to da sjajnije objekte, kao što su planeti i neke jako sjajne zvijezde možemo ručno izoštravati na objektivu fotoapatata. Ispod su fotografije nastale 11. svibnja 2018. godine između 20:41 i 20:43 sati u Korenici na tečaju iz astrofotografije

 

Fotografija 1. ISO 3200; WB 4000 K; Ekspozicija 15 sekundi

Fotografija 2. ISO 3200; WB 4000 K; Ekspozicija 10 sekundi

Fotografija 3. ISO 3200; WB 4000 K; Ekspozicija 5 sekundi

Fotografija 4. ISO 3200; WB 4000 K; Ekspozicija 3.2 sekunde

 
Tko je online
Trenutno aktivnih Gostiju: 14